Srbi u XVIII veku prema katolicizmu i protestantizmu – mehanizmi i strategije asimilacije novih kulturnih elemenata Dorota Gil University of Krakow, Poland This is a section of Gerasim Zelić e il suo tempo(DOI: 10.36253/978-88-6453-979-9) by Han Steenwijk, Monica Fin Firenze University Press Firenze 2019 https://doi.org/10.36253/978-88-6453-979-9.03

Available for academic research purposes

Open Access

Copyright Author(s)

Content licence CC BY 4.0

Metadata licence CC0 1.0

This is original content, published for academic research purposes

 Digital edition XML powered by Booksflow

The paper illustrates the similarities and differences in the strategies applied by the Orthodox Slavs to keep a connection with their basic code of (auto)-identification (i.e. Orthodoxy), as well as with the cultural tradition which was related to it. Particularly, the author focuses on the Serbs of the Habsburg Empire and the Protestant minorities who lived within the Hungarian borders during the 18th century, who were forced to develop some specific cultural strategies in order to offset the unifying tendencies and proselyting policy of the local Catholic Church.

 Gerasim Zelić 18th century Serbian Orthodoxy Catholicism Protestantism

It is available online at https://doi.org/10.36253/978-88-6453-979-9.03

References Besançon, A. 1981. “Edukacja religijna Rosji” (prevod sa francuskog E. Szot-Sobstel fragmenta knjige Les Origines intellectuelles du léninisme, Paris 1977). Znak, 32.9: 1197-1219. Fin, M. 2015. Centri srpske kulture XVIII veka. Novi Sad. Gavrilović, S. 1996. “Katolička crkva i Srbi u Habsburškoj monarhiji u XVII i XVIII veku”, in Evropa i Srbi, Zbornik radova. S. Gavrilović i dr. (ur.). Beograd: 207-214. Gil, D. 1999. “La Slavia Orthodoxa unita e disunita dopo l’Unione di Brest", in Unioni, Leghe e Disunioni D’Eurasia (Atti del Congresso Venezia 16-17.04.1998). L. Calvi (a cura di). “Letterature di Frontiera”, IX.1: 81-89. Grujić, R. 2007. Političko-verska aktivnost Vatikana na Balkanu kroz vekove. Gornji Milanovac. Kašić. D. 1986. Otpor marčanskoj uniji. Lepavinsko-severinska eparhija. Beograd (posebno izdanje Biblioteka “Pravoslavlje”, knj. 22). Kmeć, J. 1987. Jugoslovensko-slovačke slavističke veze. Vojvođanska Akademija Nauka i Umetnosti – radovi, knj. VI. Novi Sad: 145-207. Kostić, M. 1951. “Simon Todorski kao učitelj među Srbima 1737-1738”, in Zbornik radova instituta za proučavanje književnosti SANU, 1. Beograd: 109-112. Kostić, M. 2010. Kulturno-istorijska raskrsnica Srba u XVIII veku. Odabrane studije, izabrao i priredio V. Đokić. Zagreb: 99-125; 153-171. Lis-Wielgosz, I. 2013. O trwałości znaczeń. Siedemnastowieczna literatura serbska w służbie tradycji. Poznań. Naumow, A.E. 1984. “Zmiana modelu kultury a kwestia ciągłości rozwojowej (na materiale literatur słowiańskich)”. Zeszyty Naukowe KUL, 4.108: 13-38. Naumow, A. 2008. “Dall’Illuminismo alla Rinascita: il crescente ruolo di Mosca”, in Storia religiosa di Serbia e Bulgaria. L. Vaccaro (a cura di). Milano: 269-290. Radojčić, N. 1913. “Kijevska akademija i Srbi”. Srpski Književni Glasnik, 31: 667-673. Radonić, J. 1950. Rimska kurija i južnoslovenske zemlje od XVI do XIX veka. Beograd. Simić, V. 2014. “Uticaj pijetizma na srpske intelektualce sredinom XVIII veka: okviri za interpretaciju ranog prosvetiteljstva kod Srba”, in Hrvati i Srbi u Habsburškoj monarhiji u 18. stoljeću. Interkulturni aspekti „prosvijećene” modernizacije. D. Roksandić (ur.). Zagreb: 159-173. Skerlić, J. 1923. Srpska književnost u XVIII veku. Beograd. Slijepčević, Đ. 2002. Istorija Srpske Pravoslavne Crkve, vol. I. Beograd: 385-399. Stojanović, M.M. 2014. Dositejevim stazama prosveštenija. Beograd. Veselinović, R. 1986. “Srbi u Dalmaciji”, in Istorija srpskog naroda, vol. IV/2: Srbi u XVIII veku. R. Veselinović, P. Ilić, A. Mladenović, M. Pantić, M. Pavić, D. Medaković, N. Gavrilović (ur.). Beograd: 7-63. Vukašinović, V. 2010. Srpska barokna teologija. Biblijsko i svetotajinsko bogoslovlje u Karlovačkoj Mitropoliji XVIII veka. Trebinje.