L’Adriatico, come sfondo Egidio Ivetic University of Padua, Italy This is a section of Gerasim Zelić e il suo tempo(DOI: 10.36253/978-88-6453-979-9) by Han Steenwijk, Monica Fin Firenze University Press Firenze 2019 https://doi.org/10.36253/978-88-6453-979-9.05

Available for academic research purposes

Open Access

Copyright Author(s)

Content licence CC BY 4.0

Metadata licence CC0 1.0

This is original content, published for academic research purposes

 Digital edition XML powered by Booksflow

The author moves from the case of Gerasim Zelić to ponder on the concept of “Eastern Adriatic”, which generally refers to a border area where different religions, political and administrative models, languages, cultures and identities come together. Assuming that the sea is a gigantic text through which the past can be read, the author presents the Eastern Adriatic as an example of mare storia and eventually suggests to apply the concept of “multiple borderlands” to this area, whose history is actually the history of numerous large and small boundaries that deserve a painstaking description.

 Eastern Adriatic Venice Ottoman Empire Austro-Hungary multiple borderlands

It is available online at https://doi.org/10.36253/978-88-6453-979-9.05

References Arbel, B. 2013. “Venice’s maritime empire in the Early Modern period”, in A companion to Venetian history 1400-1797. E.R. Dursteler (ed.). Leiden-Boston: 125-254. Baylin, B. 2005. Atlantic History. Concept and Contours. Cambridge (MA). Bentley, J.H., Bridenthal, R., Wigen K. (eds.). 2007. Seascapes. Maritime histories, littoral cultures, and transoceanic exchanges. Honolulu. Bertoša, M., Vrandečić, J. 2007. Hrvatska povijest u ranome novom vijeku. Vol. 3, Dalmacija, Dubrovnik i Istra u ranome novom vijeku. Zagreb. Celebi, E. 1967. Putopis. Odlomci o jugoslavenskim zemljama. Sarajevo. Cvijić, J. 1918. La peninsule balkanique. Geographie humaine. Paris. de Vergottini, G., Rossi, D., Siboni, G.F. (a cura di). 2012. Fenomenologia di una macro regione. Sviluppi economici, mutamenti giuridici ed evoluzioni istituzionali nell’alto Adriatico tra età moderna e contemporanea. Milano. Faber, E. 1995. Litorale austriaco. Das österreichische und kroatische Küstenland, 1700-1780. Trondheim-Graz. Fiorentin, N. (a cura di). 2002. Venezia e la Dalmazia anno Mille. Secoli di vicende comuni. Treviso. Gams, I., Vrišer, I. (ur.). 1998. Geografija Slovenije. Ljubljana. Gullino, G., Ivetic, E. (a cura di). 2009. Geografie confessionali. Cattolici e ortodossi nel crepuscolo della Repubblica di Venezia (1718-1797). Milano. Horden, P., Purcell, N. 2000. The corrupting sea. A study of Mediterranean history. Malden-Oxford. Israel, U., Schmitt, O.J. (a cura di). 2013. Venezia e Dalmazia. Roma. Ivetic, E. 2014. Un confine nel Mediterraneo. L’Adriatico orientale tra Italia e Slavia (1300-1900). Roma. Ivetic, E., Roksandić, D. (eds.). 2007. Tolerance and Intolerance on the Triplex Confinium. Approaching the ‘Other’ on the Borderlands. Eastern Adriatic and beyond, 1500-1800. Padova. Jireček, C. 1901-1904. Die Romanen in den Städten Dalmatiens während des Mittelalters. Wien. Kaser, K. 2002. Südosteuropäische Geschichte und Geschichtswissenshaft. Wien-Köln-Weimar. Kaser, K. 2011. Balkan und Naher Osten. Einführung in eine emeinsame Geschichte. Wien-Köln. Kapitanović, V. (ur.). 2006. Crkva i društvo uz Jadran - vrela i rezultati istraživanja. Zbornik radova. Split. Kawerau, P. 1984. Ostkirchengeschichte, vol. 4, Das Christentum in Südost- und Osteuropa. Lovanii. Kearney, M. 2004. The Indian Ocean in world history. New York. Klein, B., Mackenthum, G. (eds.). 2004. Sea changes. Historicizing the ocean. New York. Krpina, Z. 2005. L’Italia agli occhi dei Croati. Fiume. Lučić, I. (ur.). 2011. Hum i Hercegovina kroz povijest. Zbornik radova. 2 voll. Zagreb. Matsuda, M.K. 2011. Pacific worlds. A history of seas, peoples, and cultures. Cambridge-New York. Memushaj, R. (red.). 2008. Atlasi gjeografik i popullsisë së Shqipërisë. Tiranë. Milaš, N. 1989 (1901). Pravoslavna Dalmacija: istorijski pregled. Beograd. Mirdita, Z. 2009. Vlasi. Starobalkanski narod. Od povijesne pojave do danas. Zagreb. Moačanin, N. 1999. Turska Hrvatska. Hrvati pod vlašću Osmanskog Carstva do 1791. Preispitavanja. Zagreb. Moscati, S. 2001. Civiltà del mare. I fondamenti della storia mediterranea. Napoli. Mužić, I. (prir.). 2010. Vlasi u starijoj hrvatskoj historiografiji. Split. Obad, S., Dokoza, S., Martinović, S. (ur.). 2005. Južne granice Dalmacije od 15. stoljeća do danas. Zadar. Ortalli, G. 1986. “Il ruolo degli statuti tra autonomie e dipendenze: Curzola e il dominio veneziano”. Rivista storica italiana, 98 /1: 195-220. Ortalli, G. 2009. “Beyond the coast – Venice and the Western Balkans: the origins of a long relationship”, in G. Ortalli, O.J. Schmitt (a cura di). Balcani Occidentali, Adriatico e Venezia fra XIII e XVIII secolo-Der westliche Balkan, der Adriaraum und Venedig (13.-18. Jahrhundert). Wien: 9-25. Ortalli, G., Schmitt, O.J. (a cura di). 2009. Balcani Occidentali, Adriatico e Venezia fra XIII e XVIII secolo-Der westliche Balkan, der Adriaraum und Venedig (13.-18. Jahrhundert). Wien. Pothoff, W., Jakir, A., Trogrlić, M., Trunte, N. (ur.). 2010. Dalmatien als europäischer Kulturraum. Beiträge zu den internationalen wissenchaftlichen Symposien ‘Dalmatien als Raum europäischer Kultursynthese’ (Bonn, 6. - 10. Oktober 2003) und ‘Städtische Kultur in Dalmatien. Die Genese eines europäischen Kulturraums‘ (Bonn, 9. - 13. Oktober 2006). Split. Radossi, G. 2008. La toponomastica di Rovigno d’Istria. Rovigno. Raspudić, N. 2010. Jadranski (polu)orijentalizam. Prikazi Hrvata u talijanskoj književnosti. Zagreb. Raukar, T. 2007 (1997). Hrvatsko srednjovjekovlje. Prostor, ljudi, ideje. Zagreb. Rogić, V. 1990. Regionalna geografija Jugoslavije. Knjiga 1. Prirodna osnova i historijska geografija. Zagreb. Roglić, J. 2005. Jadranske teme. Split. Roglić, J. 2006. Geografske regije Hrvatske i susjednih zemalja: geografske posebnosti i razvojni procesi. Zagreb-Split. Roksandić, D. 2003. Triplex Confinium ili O granicama i regijama hrvatske povijesti, 1500-1800. Zagreb. Roksandić, D. 2018. “Gerasim Zelić – Homo Mediterraneus?”. Prosvjeta. Novine za kulturu, marzo 2018 <http://casopis.skd-prosvjeta.hr/gerasim-zelic-homo-mediterranaeus/>. Skok, P. 1950. Slavenstvo i romanstvo na jadranskim otocima. Toponomastička ispitivanja. Zagreb. Stoianovich, T. 1994. Balkan worlds. The first and last Europe. Armonk (NY)-London. Šehić, Z. 2007. Historischer Atlas Bosnien und Herzegowina. Bosnien und Herzegowina auf geographischen und historischen Karten. Sarajevo. Šimunović, P. 1986. Istočnojadranska toponimija. Split.