La Moderna croata: un capitolo della cultura mitteleuropea Maria Rita Leto University of Chieti-Pescara G. D'Annunzio, Italy This is a section of Il mondo slavo e l’Europa(DOI: 10.36253/978-88-6453-910-2) by Maria Cristina Bragone, Maria Bidovec Firenze University Press Firenze 2019 https://doi.org/10.36253/978-88-6453-672-9.22

Available for academic research purposes

Open Access

Copyright Author(s)

Content licence CC BY 4.0

Metadata licence CC0 1.0

This is original content, published for academic research purposes

 Digital edition XML powered by Booksflow

The Croatian Moderna is usually defined as the moment when Croatian literature catches up with the literary trends that were current in Europe at that time. This “turn to Europe” was made possible by a series of historical events as well as by the experiences of a number of Croatian students living abroad, who encouraged the transnational debate that would eventually revolutionize Croatian literary culture. We argue, using the terms of Pierre Bourdieu, that the transnational and cosmopolitan nature of Moderna made possible the genesis of an autonomous Croatian literary field.

 Croatian literature Modernism Moderna Pierre Bourdieu Mitteleuropa

It is available online at https://doi.org/10.36253/978-88-6453-672-9.22

References Angyal, E. 1976. “Pitanje hrvatske secesije”. Croatica, VII.7-8: 39-43. Barac, A. 1954. Jugoslavenska književnost. Zagreb. Benjamin, W. 1986. Das Passagenwerk. Frankfurt am Main (ed. it. a cura di G. Agamben. Parigi, capitale del XIX secolo: i passages di Parigi. Torino 1986). Bogner, J. 1930. “Polemika oko hrvatske moderne”. Književnik, III: 114-120. Bourdieu, P. 1992. Les règles de l’art. Gènese et structure du champ littéraire. Paris (trad. it. a cura di A. Boschetti e E. Bottaro. Le regole dell’arte. Genesi e struttura del campo letterario. Milano 2005). Brešić, V. 1989. “Pitanja moderne”. Radovi zavoda za slavensku filologiju, XXIV: 153-160. Flaker, V. 1977. Časopisi hrvatskoga modernističkog pokreta. Zagreb. Grado, A. 1951. “Mlada Hrvatska”, in M. Marjanović (ur.). Hrvatska moderna, I. Zagreb: 176-191. Jelčić, D. 1997. Povijest hrvatske književnosti. Zagreb. Košutić-Brozović, N. 1962. “Stanisław Przybyszewski i hrvatska moderna”. Radovi, Razdio linguističko-filološki: 178-198. Košutić-Brozović, N. 1970. “Evropski okviri hrvatske moderne”, in A. Flaker, K. Pranjić (ur.). Hrvatska književnost prema evropskim književnostima, od narodnog preporoda do naših dana. Zagreb: 354-363. Krnic, I. 1951. “Hrvatska kritika”, in M. Marjanović (ur.). Hrvatska moderna, I. Zagreb: 171-176. Marjanović, M. (a cura di). 1951. Hrvatska moderna I-II. Zagreb. Matoš, A.G. 1972. “Književnost i književnici. Razmatranja”, in M. Šicel (ur.). Programi i manifesti u hrvatskoj književnosti. Zagreb: 187-199. Matoš, A.G. 1973. “Oko Rijeke”, in A.G. Matoš. Vidici i putovi. Naši ljudi. Krajevi. Zagreb: 108-118. Matoš, A.G. 1973. O hrvatskoj književnosti, I-II. Zagreb. Mittner, L. 1971. Storia della letteratura tedesca (1820-1970). Torino. Pavličić, P. 2002. “Što je danas hrvatska moderna?”. Dani Hvarskoga kazališta. Građa i rasprave o hrvatskoj književnosti i kazalištu, XXVIII.1: 5-16. Potrka, M. 2006. Stvaranje književne nacije. Oblikovanje kanona u hrvatskoj književnoj periodici 19. stoljeća. Zagreb. Škreb, Z. 1962. Uvod u književnost. Zagreb. Stamać, A. 1989. Passim. Split. Žmegac, V. 1997. Duh impresionizma i secesije. Studije o književnosti Hrvatske moderne. Zagreb.